Izjava Ministra Pavla Radulovića: Plan privremenih lokacija u zoni Morskog dobra izrađuje Ministarstvo, a ne Morsko dobro (Preuzeto sa portala RTV Budva)

Ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović je kazao da što se tiče privremenih lokacija, Ministarstvo nije ništa zabranilo Morskom dobru, te da Plan privremenih lokacija u zoni Morskog dobra izrađuje Ministarstvo, a ne Morsko dobro.

Morsko dobro, kao i lokalna uprava, prema riječima Radulovića, može da sugeriše šta misli da treba ili ne treba da se nađe u tom planu.

"Morsko dobro je podjednako kao i mi i lokalna uprava mislilo da te lokacije nijesu primjerene za te prostore, međutim imale su u planu da ih zadrže jednu plus jednu godinu kako bi se one blagovremeno uklonile odatle i na njihovo mjesto stavilo nešto što je primjerenije.

Postojao je dogovor da takva stvar prođe ukoliko se sa tim složi lokalna uprava i hotelijeri koji se nalaze u neposrednoj blizini tih lokacija, međutim nije došlo do koncezusa i mi smo jednostavno podržali ono što je strategija razvoja turizma Crne Gore, a to je da napravimo visokokvalitetnu i cjelogodišnju destinaciju", istakao je Radulović.

On je kazao da "ona vrsta zabave na takvoj lokaciji nije primjerena i mi smo potpuno otvoreni da razgovaramo da se takva vrsta zabave koja je sasvim legitimna za one koji takvu zabavu žele, napravi na nekoj drugoj lokaciji u Budvi, a o toj lokaciji ćemo se naknadno dogovoriti".

Podsjećamo, iako je JP Morsko dobro predložilo da se šest otvorenih diskoteka (Maltez, Trokadero, Ambinete, Paris, Rafaelo, i Majami) na donjem šetalištu zadrži do 2020. godine, kako bi u međuvremenu napravili plansko rješenje za uređenje šetališta, Ministarstvo održivog razvoja i turizma ima drugačije planove, te je odlučilo da od ove godine izbriše te kafiće.

Pored toga, Ministarstvo je u dokumentu navelo da se zabranjuje i postavljanje bilo kakvog mobilijara i šanka sa grilom na dijelu prema gornjem i donjem šetalištu, što znači da previše kioska sa brzom hranom na šetalištu, koji su ružili taj dio grada, više neće postojati.

 

Link za originalni članak: http://www.rtvbudva.me/vijesti/radulovic-plan-privremenih-lokacija-u-zoni-morskog-dobra-izraduje-ministarstvo-a-ne-morsko-dobro/21231

SANIRANA OGRADA OKO DINA NA VELIKOJ PLAŽI

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom nastavilo je projekat zaštite pješčanih dina na Velikoj plaži, koji je započet još 2015 godine.
Ovim projektom se ograđuje postojeći pojas dina i trasiraju putevi do plaža, kako bi se spriječilo nekotrolisano probijanje prolaza i parkiranje vozila na dinama.

Za potrebe izvođenja radova na zaštiti i rehabilitaciji pješčanih dina Agencija za zaštitu prirode i životne sredine izdala je dozvolu i uslove zaštite prirode na osnovu kojih je pripremljen ovaj predmjer i predračun, a za realizaciju ovoga posla korišćeni su pozitivni primjeri i iskustva iz inostranstva (Italija).

Radovi na zaštiti dina i sanaciji postojeće ograde obuhvati li su nabavku materijala i zamjenu postojeće drvene ograde dužine 300 m kako bi se fizički zaštitio ovaj pojas. Trasirani su prilazi za usmjeravanje korisnika i posjetilaca prema plaži, izvršena sanacija i farbanje postojeće ograde u dužini od 2200 m, a zatim je izvršeno postavljanje dvije trojezične informativne table sa opštim podacima o dinama kod privremenih objekata “Pacha” i “Macao”. Radove je izvelo prduzeće „RDZ”iz Budve, vrijednost investicije iznosila je 11.737 eura.

Pojas pješčanih dina formiranih u zaledju plaže, ima svoju višestruku ulogu. Pored toga što su dine regulatori dinamičnog procesa transporta pijeska, te služe kao zaštita od erozije plaže, ovaj pojas takođe predstavlja značajno stanište jedinstvenih vrsta biljaka - halofitne vegetacije, a koje imaju rijetku osobinu da opstaju u ekstremnim uslovima (zaslanjena podloga i uticaj vjetra). Najugroženija vrsta je badra - Pancratium maritimum koji se nalazi samo na ovom lokalitetu u uskoj zoni na samoj plaži i zakonom je zaštićena.

Inače Velika plaža, dugačka cca. 12 km širine od 40m-150m, sa svojim zaleđem predstavlja jedinstveni ekološko područje u Crnoj Gori u kome su prepoznatljiva specifična staništa kao što su pješčane dine, močvare, ušće rijeke, i dr. Rješenjem o zaštiti objekata prirode (Službeni list SRCG 30/68) Velika plaža sa zaleđem zaštićena je kao Spomenik prirode.

Stoga je od posebnog značaja da se postojeći pojas dina sa svojom autothonom vegetacijom sačuva , a lokacije na kojima je ovaj pojas uništen ili poremećen da se rehabilituju.

U okviru IPA Interreg “Welcome” projekta održana predavanja u OŠ “Savo Ilić” i OŠ “Drago Milović”

U okviru IPA Interreg projekta “WELCOME” koji realizuju Univerzitet Crne Gore - Institut za biologiju mora (IBMK) i Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom (JPMD) a koji se realizuje u okviru programa prekogranične saradnje za Italiju, Albaniju i Crnu Goru, nastavljeno je sa edukacijom djece u osnovnim školama na temu problematike otpada na plažama i u moru.

Prezentacije su održane u OŠ “Savo Ilić” u Dobroti – Kotor i OŠ “Drago Milović” u Tivtu od strane mr Gvozdenović Slađane, saradnice u istraživanju (IBMK - UCG) i Marije Bajković, saradnice za zaštitu životne sredine (JPMD).
Predavanjima je prisustvovalo oko 170-oro djece, uzrasta od 7-14 godina, nekoliko nastavnika i školskog osoblja. Prezentacije su obuhvatile opšte predavanje o problemu otpada na plažama i u moru, negativnim uticajima na živi svijet i naravno uticaju na samoga čovjeka. Predstavljeni su rezultati proljećnog i jesenjeg sakupljanja otpada koje su sprovedene na nekoliko plaža crnogorskog primorja, na teritorijama Opština Ulcinj, Budva i Herceg Novi. Djeci su predstavljeni i postojeći naučni rezultati o količinama, vrstama i prostornoj distribuciji otpada u moru sa područja Jadranskog i Jonskog mora.

Drugi dio prezentacije je bio posvećen pješčanim dinama, njihovoj ugroženosti, unapređenju i zaštiti. Isticanje značaja pješčanih dina koje se nalaze na području velike Ulcinjske plaže je od posebne važnosti za djecu prvenstveno u cilju unaprijeđenja njihovog znanja, odnosa prema životnoj sredini i upoznavanja sa specifičnim, rijetkim i endemičnim biljnim i životinjskim vrstama koje naseljavaju prostore dina. U cilju unaprijeđenja stanja i zaštite pješčanih dina, u okviru pomenutog projekta planirano je sakupljanje prirodnog, otpadnog i neobrađenog drveta koje će poslužiti kao bazni resurs za zaštitu dina, odnosno formiranje drvenih ograda i koridora i spriječiti njihovu direktnu eroziju.

Aktivnosti vezane za edukaciju djece u okviru projekta će biti nastavljene od februara 2019. godine u osnovnim školama u Baru, Ulcinju i Herceg Novom.

 

20181207 092401

20181213 120320

20181213 120451

IMG 20ea26a09a58a331d3a4306d93f6310b V

 

 

Saopštenje za javnost- Radovi na izgradnji pješačke staze Risan- Perast (IV faza)

Završni radovi na izgradnji pješačke staze uz more na dionici Risan-Perast (faza IV), izvode se od sredine oktobra uz manje prekide zbog kišnih dana. Do sada je postavljeno oko 500 metara ivičnjaka, a izvedeni su i radovi na izradi atmosferskih propusta na mjestima predviđenim projektom. Ovih dana je u toku popločavanje staze dekorativnim prefabrikovanim betonskim pločama najvišeg kvaliteta. Popločavanje se vrši specifičnim radom u vidu mozaika koji treba da bude uklopljen u već postojeći ambijent Kotorsko-Risanskog zaliva.

Do danas izvedeni radovi su zadovoljavajućeg kvaliteta, bez primjedbi od strane nadzora i isti se izvode u skladu sa Glavnim projektom i odobrenjem za građenje izdatim od strane Sekretarijata za urbanizam, građevinarstvo i prostorno planiranje iz Kotora. Radove izvodi preduzeće “Electro team” d.o.o. iz Budve, a stalni stručni nadzor vrši preduzeće „Euro projekt“ d.o.o. iz Podgorice.

Očekivani rok završetka radova je kraj februara 2019. godine.

Podsjećamo da je JP Morsko dobro perethodne dvije godine sprovelo intezivne građevinske radove na izgradnji i proširenju same staze, a pred početak ljetnje turističke sezone 2018. završilo radove na postavljanju javne rasvjete, koja ranije nije postojala na ovom dijelu Jadranske magistrale.

Završna IV faza podrazumjeva popločavanje i uređenje novoizgrađene staze ukupne dužine 2,1 km. Po završetku izgradnje predviđeno je postavljanje drvenih klupa, kanti za otpatke i hortikulturalno uređenje staze.

 

poplocavanje risan perast

Predstavnici JP Morsko dobro prisustvovali zvaršnoj konferenciji projekta “DELICROMAR“

Predstavnici Službe za upravljanje lukama od lokalnog značaja i pomorstvo u JP Morsko dobro u svojstvu partnera na projektu prisustvovali su, 22. i 23. novembra u Zagrebu, završnoj konferenciji projekta „DELICOROMAR“ pod nazivom „Novi pravni režim za marine“. Konferenciju su organizovali Jadranski zavod i Znanstveno vijeće za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Završnu konferenciju je uvodnim rječima otvorio Akademik Jakša Barbić, predsjednik Znanstvenog vijeća i potpredsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zatim su prisutne pozdravili akademik Zvonko Kusić predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, kap. Siniša Orlić pomoćnik ministra Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, g. Ivo Bašić glavni tajnik Minstarstva turizma i Sean Lisjak predsjednik Udruženja hrvatskih marina pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

REAGOVANJE NA SAOPŠTENJE OPŠTINE BUDVA U VEZI PROGRAMA PRIVREMENIH OBJEKATA U ZONI MORSKOG DOBRA

Na samom početku važno je ukazati da Ministarstvo održivog razvoja i turizma u skladu sa zakonskom obavezom dostavlja Programe privremenih objekata u zoni morskog dobra na mišljenje primorskim opštinama. Navedeno je propisano članom 116 stav 4 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata. Nepobitna je činjenica i da je Opština Budva prethodnih godina uredno i u roku dostavljala svoje sugestije i primjedbe na sve dostavljene Programe.
Tako je i ovog puta u smislu navedene zakonske odredbe, a u cilju dobre saradnje i kvalitetnije primjene budućeg Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra, Opštini Budva kao jednoj od učesnica u procesu izrade, dostavljen zahtjev za mišljenje na Inicijativu faznog uklanjanja objekata sa lokaliteta Slovenska obala.
Jasno je da uređenje Slovenske obale u Budvi možda predstavlja najveći izazov i iziskuje sistemsko rješenje u cilju podizanja kvaliteta i sadržaja ovog prostora, kao i da to zahtjeva nešto više posvećenosti i sistematičnosti u njegovom planiranju. Ipak iznenadila nas je burna reakcija Opštine Budva koja ovog puta, mimo ustaljene prakse i zakonske procedure, odjednom nije zainteresovana da učestvuje u procesu donošenja jednog od ključnih dokumenata koji se direktno tiče funkcionisanja najfrekfentnije zone u njihovom gradu.
Shodno Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata učešće opštine u primjeni Programa privremenih objekta u zoni morskog dobra ogleda se i u tome što Glavni gradski arhitekta daje saglasnot na izgled i materijalizaciju svakog planiranog objekta. Moramo istaći da i ovdje itekako očekujemo posvećenost kvalitetnijim rješenjima već od naredne godine.
JP Morsko dobro je stava da se svaki problematičan lokalilet najprije treba planski i infrastrukturno osmisliti i urediti po visokim standardima. Samim tim nema dileme da za neprimjerene privremene objekte, njihov broj i sadržaj ne može biti mjesta u planskim dokumentima, koje treba raditi kao cjelovito i trajno rješenje u cilju podizanja kvaliteta turističke ponude Budve.
Ovakve primjere upravljanja destinacijom kroz plansko i osmišljeno djelovanje sa lokalnim samoupravama, JP Morsko dobro već ostvaruje sa Opštinom Bar kroz projekat rekonstrukcije priobalnog pojasa, trga i šetališta u Sutomoru, takođe i sa Opštinom Herceg Novi kroz projekat uređenja šetališta Pet Danica. Izgradnja šetališta “Pine” u Tivtu jedan je od dobrih primjera kako se planski tretira pojas morskog dobra. Dalje, rekonstrukcija obalnog šetališta “lungo mare” u Krašićima koja je upravo aktuelna još je jedan pozitivan primjer saradnje ovog preduzeća sa Opštinom.
Iskoristićemo priliku da ovim putem pozovemo i predstavnike Opštine Budva da kroz plansko i transparentno rješenje već od naredne godine zajedno pristupimo uređenju ovog prostora na kvalitetan i dugoročan način.

Saopštenje o realizovanim aktivnostima pilot projekta “Usvojimo plažu – Adopt a beach” u okviru UNEP MARINE LITTER projekta

Tokom oktobra mjeseca realizovane su prve aktivnosti pilot projekta “Usvojimo plažu – Adopt a beach” u okviru projekta UNEP MARINE LITTER za koji je Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore potpisalo ugovor sa Programom za zaštitu životne sredine Ujedinjenih Nacija (United Nations Environment Programme). Aktivnosti pilot projekat "Usvojimo plažu - Adopt a beach" realizovane se u svemu u skladu sa MEDPOL Protokolom (MEDPOL Marine Litter Beach Form) a za njihovo sprovođenje angažovan je Institut za bilogiju mora iz Kotora, koji je ove aktivnosti sproveo na dva unaprijed definisana transekta na plaži Jaz u Budvi kao i na Blatnoj plaži u Herceg Novom. Sakupljeni otpad je kategorisan na terenu u glavne kategorije: plastika, guma, tekstil, staklo, keramika, obrađeno drvo, metal, papir, sanitarni otpad, medicinski otpad, fekalije životinja, parafin/vosak kao i prirodno drvo i neidentifikovani otpad.

Copyright © Morsko dobro 2017

Premium Joomla Templates