Prezentacija na temu "Komercijalne vrijednosti plavog raka"

Prezentacija na temu "Komercijalne vrijednosti plavog raka" u oraganizaciji Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom i Instituta za biologiju mora - Univerziteta Crne Gore odražaće se u srijedu, 30. novembra 2016. godine u Ulcinju, i to u restoranu "Miško" na rijeci Bojani sa početkom u 13h i u restoranu "Aragosta" na Maloj plaži sa početkom u 14:30h. Nakon prezentacije Olivere Marković, naučne saradnice za demersalne resurse iz Instituta za biologiju mora koja se bavi izučavanjem rakova, gosti će biti u prilici da degustiraju jela bazirana na mesu plavog raka.

Inače, plavi rak (Callinectis sapidus) potiče iz Atlanskog okeana gdje naseljava estuare i plitka obalna područja. Podnosi uslove visokog saliniteta i temperature, a može da preživi niske koncentracije kiseonika. Dobar je plivač i ima veliki reproduktivni potencijal. Spada u najinvazivnije morske vrste u Mediteranu u koji je dospio putem balastnih voda. Ovaj rak je prisutan u Jadranu već duže vrijeme, no njegova populacija se tek nedavno počela brojčano povećavati. U Crnoj Gori, plavi rak je primjećen na više lokacija, na ušću rijeke Bojane u Ulcinju, kod Jaza u Budvi i u Boki Kotorskoj, u Tivatskom zalivu. Meso plavog raka je jestivo, izuzetno kvalitetno i ukusno, zbog čega je potencijalno privredno isplativa vrsta.

Cilj ove kampanje je da se ribarima, vlasnicima restorana i lokalnom stanovništvu prezentiraju informacije o ovoj novoj vrsti u našem moru koja za razliku od drugih invazivnih vrsta morskih organizama predstavlja novi potencijal za izlov i komercijalno korišćenje.

 

Plavi rak  plavi rak 1

Djeca vrtića "Radost" iz Kotora posjetila Tivatska Solila

Djeca vrtića „Radost“ iz Kotora danas su posjetila Tivatska Solila. Četrdesetak polaznika ovog vrtića čulo je mnogo detalja o pticama selicama, o uzgoju soli i staroj Solani u Tivtu. Svi su imali priliku da durbinima i dvogledima posmatraju sivu čaplju, patke, galebove i druge ptice koje su danas boravile na Solilima. Na kraju posjete, uz malo osjveženje, zajedno smo recitovali pjesme o pticama i dogovorili nastavak druženja sa vrtićanima.

 

 

12

 

122

U Ulcinju održan First Mediterranean Plant Conservation Week

Protekle nedjelje je u Ulcinju, u okviru projekta „Zaštita divljih biljnih vrsta i njihovih staništa južnog i istočnog Mediterana (IPAS-Med)“, koji u Crnoj Gori koordinira NVO „Green Home“ a čiji su nosioci organizacije IUCN-Med i Plantlife International, održan „First Mediterranean Plant Conservation Week“. Ovom sastanku prisustvovalo je više od 80 učesnika iz 18 zemalja Mediterana, a cilj je bio izgradnja jedinstvene mreže za očuvanje biljnih staništa kao i kulturne raznovrsnosti mediteranskog regiona.
U okviru terenskog obilaska, Predstavnici Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, imali su priliku da učesnike ovog skupa upoznaju sa zaštićenim područjem Velike plaže, te da predstave projekat Zaštite i rehabilitacije pješčanih dina na Velikoj plaži. Tok prilikom razmijenili smo iskustva i ideje u oblasti zaštite dina i pješčanih staništa.

 

08111

 

08112

 

08113

Saopštenje

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore povodom raspisivanja Javnog poziva za prikupljanje ponuda za zakup zemljišta na obalama rijeke Bojane prema Planu objekata privremenog karaktera u zoni morskog dobra broj 0207- 3177/1 od 26.10.2016. godine još jednom naglašava da je, shodno Odluci o istom, prepoznata uloga ribara i u skladu sa tim data mogućnost da kao i u prethodnom periodu, ribari imaju poseban status i ostvaruju posebne benefite koji podrazumijevaju umanjenu cijenu naknade za korišćenje lokacije.

Ovim putem naglašavamo da se Javnim pozivom želi, prije svega zajedničkim snagama, ostvariti unapređenje državnog resursa koji bi kao takav vlasnicima ribarskih kućica omogućio da svoje aktivnosti uvedu u regularne zakonske okvire i unaprijede.

Još jednom ističemo da, kada je u pitanju zakup zemljišta za postavljanje ribarskih kućica, cijene ostaju nepromijenjene u odnosu na prethodni period.

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore ostaje otvoreno da u komunikaciji sa predstavnicima ribara sa tog područja tokom sledeće sedmice organizuje sastanak i razjasni sva pitanja.

Intervju direktora Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore Predraga Jelušića za Dnevne novine

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom je shodno Zakonu o državnoj imovini i Uredbi o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini donijelo Odluku o objavljivanju Javnog poziva za prikupljanje ponuda za zakup zemljišta prema Planu objekata privremenog karaktera u zoni morskog dobra na koju je Vlada Crne Gore dala saglasnost, shodno čemu započinje tenderski ciklus sa prvih 120 objekata a do kraja godine očekujemo da će biti objavljeni Javni pozivi za sve privremene objekte koji se nalaze u Katalogu (evidenciji) privemenih objekata i lokacija na obalama rijeke Bojane.

 

1. Koji su razlozi za izradu novog kataloga privremenih objekata i lokacija na obalama rijeke Bojane?

 

- Cilj izrade novog kataloga privremenih objekata na obalama rijeke Bojane jeste da se ovaj izuzetno atraktivan i vrijedan prostor koji je sada nažalost neadekvatno zaštićen, loše opremljen i nekvalitetno održavan, planski uredi, zaštiti i napalti prihod te konačno uvede u red.

Činjenica je da na ovom prostoru u ljetnjem periodu boravi veliki broj mještana i turista, zaljubljenika u prirodu, kojima treba stvoriti bolji ambijent za boravak. Obilaskom terena ustanovljeno je da se na obalama rijeke Bojane trenutno nalazi preko 500 objekata različite veličine, materijalizacije, namjene i kvaliteta gradnje. Svi oni su infrastrukturno (ne)opremljeni i imaju odlike tipičnog neformalnog naselja. Činjenica da se ovi objekti nalaze u prostoru koji zavrijeđuje zaštitu obaveza je više na promišljeno ponašanje u upravljanju ovog prostora. Nećemo pogriješti ako kažemo da u prosjeku u svakom od ovih objekata tokom ljetnjih dana boravi po 3-4 osobe, što znači da svakodnevno na tom prostoru boravi oko 2000 posjetilaca. Jasno je da toliki broj predstavlja veliki pritisak na ekosistem ušća Bojane, tim prije što ovi objekti nemaju regulisano pitanje tretmana otpadnih voda. Prirodne osobenosti ovog jedinstvenog prostora zahtjevaju da se uspostavi uravnotežen razvoj, koji neće potencirati samo postojanje plaže kao atrakcije, već će uzeti u obzir i prirodu kao resurs prema kome se treba odnositi s puno pažnje. Naš cilj je upravo taj da se kroz ovaj dokument pristupi rješavnju svih problema koji postoje u ovom vrijednom prostoru.

 

2. Kada je rađena poslednja evidencija objekata na obalama rijeke Bojane I koliko ih je na ovom prostoru bilo tada, a koliko danas?

 

- Poslednja evidencija vršena je 2013. godine I na osnovu nje je rađen katalog za period 2013-2015. Medjutim tu evidenciju nije pratilo detaljno geodetsko snimanje lokacija i površina zatečenih objekata. Ova činjenica je predstavljala problem za praćenje stanja na terenu i kontrolu neplanske izgradnje, koja je evidentno postojala. Prilikom te evidencije ustanovljeno je da je postavljeno 427 objekata.

U cilju ažuriranja postojećeg stanja Ministarstvo održivog razvoja i turizma u junu 2016. pristupilo je izradi geodetskog snimka izvedenih objekata i snimanju kompletnog terena na kojima su locirani postojeći objekti. Radi detaljnije provjere geodetskog snimka vršeno je i dodatno snimanje iz vazduha. Ustanovljeno je da je vikend i ribarskih kućica na ovom prostoru i preko 500. Sada je to i dokumentovano geodetskim podacima.

Pojedini objekti su svojim gabaritom zašli duboko u korito riijeke Bojane i time joj suzili tok. Novim Katalogom ograničeno dalje širenje tih objekata i predviđeno postepeno uklanjanje onih koji zatvaraju korito i onemogućavaju prirodan tok rijeke. Slična je situacija i sa objektima u zaleđu na pješčanim dinama koje pripadaju zaštićenom području.

 

3. Kako će novi Plan uticati na poboljšanje postojećih uslova?

 

- Činjenica je da su obale na delti rijeke Bojane neuređene, bez osnovnih higijenskih i sanitarno komunalnih uslova. Ne postoje pristupni putevi, neplanski se krči šuma i uništavaju biljne i životinjske vrste. Neplanska gradnja počela je da ugrožava prirodnu sredinu i njen održivi razvoj.
Do pojedinih objekata na ušću rijeke Bojane vlasnici postojećih vikend kućica izgradili su pristupni put koji je poremetio prirodnu drenažu jezera u zaleđu i time ugrozio eko sistem samog jezera. Ovim Planom je predviđena sanacija i ponovna drenaža koja bi spriječila plavljenje i jezera i rijeke u ovom području.
Novim konceptom se predviđa očuvanje postojeće vegetacije šume uz obalu na Adi i mješovite šume u zaleđu.
Po pitanju samih vikend kućica, zamišljen je jedan novi koncept koji bi funkcionisao po principu tzv. integralnog ili difuznog hotela, gdje se vlasnicima nudi mogućnost da svoje objekte uključe u objedinjeni sistem izdavanja. Osnovna ideja je stavljanje u funkciju većeg broja objekata kojima se daje nova vrijednost kroz turističke usluge i povezivanje postojeće ponude privatnog smještaja. Ali, za sve ovo neophodno je ispoštovati standarde. I uparvo je to naš cilj kroz realizaciju ovog Kataloga.

 

4. Koji su novi sadržaji predviđeni ovim Katalogom?

 

- Novim Katalogom definisan je ograničen broj novih lokacija, ali isključivo na pozicijama koje neće uticati na ometanje riječnog toka i to u onom broju koji ne prelazi broj objekata predviđenih za uklanjanje.
Polazeći od sadašnjeg izgleda i potencijala mjesta na kojima je predviđeno postavljanje drvenih kućica, predložen je jedan novi koncept funkcionisanja ovog prostora, koji će mu dati karakter specifične turističke ponude. U suštini, ovaj prostor I sada ima obrise difuznog turističkog naselja, ali mu nedostaju osnovni sadržaji kao što su turistički info centar – recepcija, uređeni parking prostori, punktovi za iznajmljivanje bicikala ili čamaca, uslužne djelatnosti na dnevnom nivou koje će korisnicima ovog prostora boravak učiniti prijatnijim.

Plan predviđa i zajedničke sadržaje kao što su: servisi za iznajmljivanje rekreativnih brodića; sportski tereni u zaleđu; razvoj aktivnosti kojim se omogućava integracija ribarstva i turističke ponude, nekoliko manjih javnih pristaništa i sl. Novi sadržaji su biciklistička i trim staza oko jezera, osmatračnice za ptice, izgradnja odbojkaškog terena i dječijeg igrališta, kao i formiranje Yahting servisa. Prema podacima sa terena, u ljetnjim mjesecima i do 400 čamaca prolazi ovim prostorom, pa je bilo izuzetno važno osigurati bezbjedno snabdjevanje gorivom I to na način koji neće ugroziti životnu sredinu.

Kada je u pitanju poboljšanje infrastrukturne opremljenosti ono što bismo posebno naglasili je postavljanje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, kao i uređenje napajanja električnom energijom postojećih i novih objekata.
Jasno je da gore navedeni sadržaji daju dodatnu vrijednost tom cijelom prostoru i uvode neophodni standardi. Na taj način dobijaju svi. I korisnici prostora, turisti koji borave na Adi, ali i Opština i gradjani Ulcinja.

 

5. Na koji način je predloženo rješavanje problema sa otpadnim vodama i komunalnim otpadom?

 

- To je svakako najveći izazov u upravljnju ovog prostora. Postojeći objekti nemaju regulisano pitanje tretmana otpadnih voda i rješavanje ovog problema je veoma važno sa aspekta zaštite životne sredine. Plan predviđa postavljanje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i to na svakih 5 kuća, postavljanje kontejnera za čvrst otpad u servisnoj zoni, i postavljanje kanti za smeće duž pristupnih puteva, pešačke i biciklističke staze.

 

6. Da li se očekuje da novi koncept ima ekonomski benefit za Opštinu Ulcinj?

 

- Apsolutno, i to vrlo značajan. Iako primarni cilj izrade ovog Kataloga nije stvaranje ekonomskih benefita, već očuvanje I održivo korišćenje ovog prostora, jasno je da u ovom rješenju postoji I taj aspect vrlo jasno izražen. Realizacijom ovog rješenja, mogu postići vrlo jasni ekonomski i razvojni efekti za Opštinu Ulcinj. Uostalom, 50 % sredstava prikupljenih putem zakupa državnog zemljišta po automatizmu pripada opštini Ulcinj. Drugih 50% ce biti uloženo kroz realizaciju infrastukturinih objekata, prvenstveno Sistema prečišćevača otpadnih voda. Procjenjujemo da bi godišnji prihod od zakupa mogao biti oko 500.000 eura koji bi u cjelosti trebao biti uložen povratno u taj prostor.

S druge strane sasvim je jasno da postoji realna opasnost da neplanska gradnja i neuređeno turističko korišćenje, mogu razoriti razvojni potencijal ovog resursa i izazvati trajna oštećenja životne sredine, kao I gubitak značajnih prihoda za Opštinu i Državu. Zato nam je cilj da odgovornim pristupom i gazdovanjem postignemo zaštitu i ekonomske benefite, kao i da promovišemo ovaj prostor kao specifičnu turističku ponudu.
Zato i ne mogu da razumijem, kada čujem, da postoje bilo kakve rezerve ili čak i otpori prema ovakvom pristupu rješenju izazova.

 

7. Na koji način će se dodjeljivati lokacije za postavljanjne objekata?

 

- Sve lokacije, i one na kojima postoje i na kojima ne postoje objekti, biće dodjeljivane putem tendera. Upravo onako kako i Zakon o državnoj imovini I predvidja. Prednost u broju bodova imaće isključivo vlasnici objekata koji su u prethodnoj godini imali zaključen ugovor sa JP Morskim dobrom za istu lokaciju za koju sada konkurišu, i to pod uslovom da su svoje obaveze uredno izmirivali. U svim ostalim slučajevima, o nosiocu prava zakupa u narednom periodu isključivo će odlučivati visina ponuđene cijene na tenderu.

Posebno naglašavam da su u Odluci o objavljivanju Javnog poziva prepoznati ribari koji posjeduju ribarske dozvole pa je u tom smislu, kao što i stoji u Odluci o Javnom pozivu data mogućnost da kao u prethodnom periodu ribari imaju poseban status i ostvaruju posbne benefite koji podrazumijevaju umanjenu cijenu naknade za korišćenje lokacije.
Imajući u vidu da određeni broj vlasnika nisu državljani Crne Gore, Javno preduzeće je sa njima uspostavilo komunikaciju i uputilo ih da uzmu učešće u tenderskom postupku uz obavezu pribavljanja dokaza o prebivalištu od područne jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova.

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom će obezbijediti pomoć svim zainteresovanim licima da se tenderski postupak koji je sam po sebi formalan završi uspješno za stranke i u tom smislu službe Javnog preduzeća u Budvi i Ulcinju radiće u pojačanom sastavu narednih dana i pružati svu neophodnu pomoć da bi tenderski postupci bili uspješno okončani. S toga upućujem sve zainteresovane da se obrate prvenstveno kancelariji u Ulcinju kako bi dobili sve neophodne podatke i informacije.

 

8. Koji su sledeći koraci posle raspisivanja Javnog poziva?

 

- Nakon raspisivanja tendera i dodjeljivanja lokacija, pristupit će se postupku izdavanja rješenja o postavljanju objekata. Svi objekti biće označeni kućnim brojevima, radi jednostavnije kontrole stanja na terenu. Nakon toga predviđeno je pokretanje tenderskog postupka za postavljanje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, kroz ugovornu obavezu zakupaca na korišćenje navedenih prečišćivača i regulisanja obaveza prema Javnim komunalnim preduzećima u Ulcinju, što će takodje biti značajan prihod za ta preduzeća. Za ulazni punkt u kojem je planirana recepcija ovog naselja i servisni objekti predložena je izrada konkursa za idejno arhitektonsko rješenje.
Kada je u pitanju saniranje zatečenog stanja, prioritetno je prokopavanje kanala ispod izgradjene saobraćajnice radi ostvarivanja veze jezera sa rijekom Bojanom, čime bi se riješio ovaj ekološki problem. Planirano je i osmatranje korita rijeke Bojane, radi utvrđivanja ugroženosti toka, stvaranja nanosa, čišćenja i širenja sadašnjeg korita.
Opština Ulcinj treba da, u saradnji sa Javnim komunalnim preduzećem, izvrši postavljanje kontejnera za čvrsti otpad na lokaciji servisne zone i postavljanje kanti za čvrsti otpad na svakih 5 kuća pored pristupnog puta i oko jezera. Javno preduzeće Morsko dobro spremno je da pomogne u obezbjedjenju dovoljnog broja kontejnera i kanti.

Nadležni inspekcijski organi će imati detaljan uvid u stanje na terenu i moći će da blagovremeno intervenišu donošenjem rješenja o uklanjanju za sve objekte koji nisu postavljeni u skladu sa novim katalogom. Inspekcija je do sada i donijela oko 80 rješenja za ukljanjanje objekata. Označavanje objekata kućnim brojevima dodatno će olakšati kontrolu na terenu.

Jasno je da usvajanjem ovog dokumenta svim nadležnim organima predstoji veliki broj aktivnosti, ali isključivo sinhronizovanim radom svih institucija doći će se do unaprijeđenja stanja u odnosu na ono kakvo je danas.

Hoću da vjerujem da nam je to svima zajednički cilj. I obaveza.

 

11213 13

Obavještenje o statusu privremenih objekata u Katalogu (evidencija) privremenih objekata i lokacija na obalama rijeke Bojane

Ministarstvo održivog razvoja i turizma izradilo je Katalog (evidencija) privremenih objekata i lokacija na obalama rijeke Bojane,

broj 101 - 14/354 od 30.09.2016. godine, kao sastavni dio Plana objekata privremenog karaktera u zoni morskog dobra u opštini Ulcinj za period 2016 - 2018. godine. 

 

Detaljnije na linku :

 

Obavještenje br. 0207 - 3092/5

Rezervat "Tivatska solila" osposobljen za posjetioce zajedničkim aktivnostima institucija i nevladinih organizacija –završna konferencija projekta

Centar za zaštitu i proučavanje ptica, Opština Tivat i Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom, uz podršku organizacije Euronatur i njemačke državne Fondacije za zaštitu prirode, organizuju završnu konferenciju projekta „Povezivanje zaštite prirode sa regionalnim razvojem: osjetite prirodu i istoriju Tivatskih solila na crnogorskoj obali“ koja će biti održana 28. septembra u Tivtu. U prvom dijelu događaja biće organizovana posjeta rezervatu "Tivatska solila" sa početkom u 9 časova, dok će konferencija biti održana u multimedijalnoj Sali Opštine Tivat sa početkom u 11 časova.
Na konferenciji će biti predstavljeni rezultati projekta, dati prijedlozi za buduće zajedničke aktivnosti, kao i predstavljena vizija razvoja tog lokaliteta kao ekoturističke destinacije.
U okviru projekta je realizovano niz aktivnosti u cilju stvaranja uslova za posjetioce, kao i promocije ovog područja kao ekoturističke destinacije.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom, kao upravljač ovim područjem, je izgradilo info punkt - Centar za posjetioce, u kojem je, putem ovog projekta, zaposlen turistički vodič koji je svakodnevno na usluzi posjetiocima, a obilazak rezervata je besplatan. U periodu rada vodiča, ovaj rezervat je obišlo više od 500 domaćih i stranih posjetilaca, što govori o turističkom potencijalu područja. Takođe, organizovan je niz edukativnih radionica u okivru obilježavanja značajnih ornitoloških datuma gdje je učestvovalo blizu 2000 učenika osnovnih i srednjih škola sa primorja i ostalih djelova Crne Gore.
Još jedan od ključnih rezultata ovog projekta je izrada Studije o upravljanju programom posjetilaca kao potporni dokument za budući plan upravljanja ovim zaštićenim područjem koji je u izradi kod Ministarstva održivog razvoja i turizma. U sklopu promotivnih aktivnosti projekta, izrađeni su promotivni materijali u vidu brošure, mape i online aplikacije koje sadrže informacije o prirodnim i kulturnim vrijednostima ovog područja.
Dodatno, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom je u sklopu svojih redovnih aktivnosti u proteklom periodu izvršilo uređenje ulaznog dijela rezervata, izvršilo popravku mostova i postavilo parkovski mobilijar, dok je Centar za zaštitu i proučavanje ptica obezbijedio nabavku i postavljanje solarnih panela radi napajanja Info punkta solarnom energijom.
Realzacijom ovog projekta, kroz uspješnu saradnju upravljača, opštine i nevladinog sektora, značajno se unaprijedilo stanje rezervata "Tivatska solila" koji je sada osposobljen za posjetioce i ljubitelje prirode.

 

s1 s2

Copyright © Morsko dobro 2016

Premium Joomla Templates