Praćenje kretanja pješčanog nanosa na plažama

Zbog stalnog nestajanja pijeska, a samim tim smanjenjem površine i širine nekoliko cronogorsih plaža, koje je uzrokovano prekidanjem dotoka pijeska bujicama iz zaleđa, te izgradnjom staza, puteva, obalnih zidova i građevinskih objekata po obodu i u zaleđu plaža, Javno preduzeće za upravljnjem morskim dobrom je 2004. godine započelo projekat "Monitoring obalnih procesa na plažama Mogren, Pržno i Petrovac". Ovaj projekat je u 2006. godini obuhvatio i plažu Sutomore, a 2007. godine i gradsku plažu na Sv.Stefanu.

Kako na stabilnost plaže utiču kompleksni procesi i aktivnosti na kopnu (potoci, bujični kanali, izgradnja u zaleđu), i u moru (talasi, struje, izgradjeni pomorski objekti), za svaku plažu pojedinačno, potrebno je kontinuirano pratiti ove pojave i njihove uticaje. Mjerenje i praćenje kretanja pješčanog nanosa na plažama i uticaj obalnih procesa sprovodi se sa ciljem da se utvrdi sadašnjeg stanja plaža i karakteristika osnovnih prirodnih faktora koji vladaju u tom okruženju, a raspoloživi podaci se koriste za planiranje i projektovanje aktivnosti za revitalizaciju i uređenje u priobalnom pojasu.

DINAMIKA

Praćenje kretanja pješčanog nanosa na plažama obuhvata najmanje četiri ciklusa mjerenja po profilu za svaku lokaciju u ukupnom trajanju od godinu dana, kako bi bili obuhvaćeni periodi sa najintezivnijom erozijom u toku jesenjih i zimskih mjeseci, kao i period smanjenog intenziteta talasa tokom ljetnih mjeseci, dok je u slučaju ekstremno jakih oluja neophodno je ponoviti mjerenje da bi se utvrdilo novo stanje unutar litoralne zone plaza tj. zone dejstva talasa.

METODOLOGIJA

Na odabranim plažama je određen optimalan broj profila sa preciznim koordinatama na kojima se vrše mjerenja koja se obavljaju u litoralnoj zoni plaže (zona pod uticajem dejstva morskih talasa), i to od tačke na kopnu do koje dopiru talasi, a u moru do dubine od 10 m (granična dubina od koje talasi počinju da pomjeraju pijesak na dnu).

Na kopnu mjerenja se vrše geodetskom metodom nivelmanskog vlaka odnosno mjerenjem kote (nadmorske visine) svih prelomnih tačaka na planumu plaže i njihovim povezivanjem u poprečni profil koji se dalje nastavlja u morski dio. Pod morem se mjeri dubina tačaka na svakih 10 mdužnih do udaljenosti od 100 m od obale, odnosno srednje dubine od 10 m. Pod morem se takođe mjere karakteristične tačke, ako ih ima, jer su to podvodni pragovi koji direktno pokazuju snagu i pravac dejstva morskih talasa.

REZULTATI

Plaža Petrovac

Na ovoj plaži mjerenja su pokazala su da je transport i putanja pjeska vrlo intenzivna na cijeloj plaži. Najviše je ugrožena sredina plaže na kojoj postoji ispust glavne petrovačke bujice. Širina planuma plaže na ovom dijelu je najviše smanjena - erodirana u odnosu na početak mjerenja, tako da u nekim periodima godine iznosi svega 6-8m.Jedan od uzroka je u nedovoljnom dotoku svježeg nanosa kako kroz glavnu bujicu, tako i kroz ostale potoke koji gravitiraju ka samoj plaži. Drugi uzrok je povećanje nagiba plaže, tako da pjesak ima manju otpornost na kretanje izazvano morskim talasima. Takođe nakon izgradnje – rekonstukcije obalnog zida i šetališta u Petrovcu širina plaže se smanjila ovom intervecijom oko 2m.

Plaža Pržno

Početkom monitoringa sredinom 2004. godine na ovoj plaži izvršeno je određeno nasipanje pjeska na gradskom dijelu plaže. To je u početku rezultiralo većim vrijednostima, međutim tokom narednih mjerenja pjeska je bivalo sve manje, tako da danas na početku plaže imamo manju širinu plaže. Tendencija erozije na plaži Pržno se povećava iz godine u godinu zbog proširivanja šetališta koje je prouzrokovalo povećan transport pjeska na morskom dnu a samim tim izazvalo dodatnu nestabilnost svih objekata na plaži Pržno.

Plaža Mogren

Plaža Mogren dijeli se na dvije plaže, na Mogrenu 1 transport pjeska je veoma velik, posebno na početku plaže gdje su udari talasa najjači. Mogren 2 ima daleko manje nevezanog pjeska na svom dnu i planumu plaže, ali pad morskog dna je manji i kamenit tako da se pjesak zadržava u škrapama i vrtačama na morskom dnu, zbog toga je transport pjeska sa morskog dna do planuma plaže otežan. Izgradnjom magistrale smanjen je dotok pjeska na plažu i od tada je bilans nanosa narušen. Požar koji je tokom 2008.godine na brdu Spas zahvatio je i zaleđe plaže Mogrena, devastirao je šumski pojas iznad plaže i destabilizovao stjenoviti pojas fliša i krečnjaka koji čini 100% stjenovite mase. Od početka monitoring plaža, nagib morskog dna plaže Mogren 1 drastično se povećao u prvih 20 m od obale. Širina plaže se smanjila u intervalu od 3 do 4m u prosjeku na čitavoj plaži Mogren 1, dok na Mogrenu 2 širina plaže se bitno ne mjenja zbog toga što je profil plaže uglavnom sastavljen od peščara sa vrlo tankim slojem nevezanog pjeska.

Plaža Sutomore

Mjerenja na plaži Sutomore vrše se od 2006 godine. U okviru monitoringa na Sutomoru pjesak najviše cirkuliše na početku i sredini plaže, gdje su i oscilacije nivoa pjeska najveće. Jedino na sredini se može primjetiti da je smanjena širina planuma plaže između 0,5 do 1 m u odnosu na mjerenje od prije 4 godine.

Na istočnoj plaži Sv. Stefan konstatovana je najveća erozija na njenom istočnom kraju ispod objekata koji su građeni devedesetih godina i uveliko su ušli u plažni prostor.

Copyright © Morsko dobro 2017

Premium Joomla Templates